Problematika nedostatka zanatlija u Srbiji: Mladima privlačniji alternativni putevi
U savremenom društvu, fascinacija digitalnim sadržajem i lakim zaradama putem platformi poput Jutjuba postaje sve jača među mladima. Ova pojava izaziva zabrinutost u tradicionalnim zanatima, posebno u oblasti pekarstva, gdje se sve više javlja problem nedostatka kvalifikovane radne snage. Kako se čini, mnogi mladi ljudi radije biraju udobnost rada s računarom nego fizički zahtjevne poslove, što dovodi do ozbiljnih posljedica po čitav sektor.
Zanatska tradicija u opasnosti
U Srbiji, a posebno u većim gradovima poput Beograda, vlasnici pekara već duže vrijeme ističu da se suočavaju s problemom nedostatka pekara. Čak i kada su plate više nego zadovoljavajuće, s početničkim platama koje dostižu i do hiljadu evra, mladi se ne odlučuju da prihvate ove poslove. U tom kontekstu, postavlja se pitanje: šta je uzrok ovog fenomena? Mnogi stručnjaci smatraju da je to rezultat ne samo promjene u društvenim vrijednostima, već i nedostatka adekvatnog školovanja i obrazovanja za zanate.
Osim toga, društveni mediji i influenseri često postavljaju standarde koji su daleko od realnosti, stvarajući iluziju lako dostupnog uspeha kroz kratke video sadržaje. Mnogi mladi ljudi vjeruju da će im uspjeh doći bez mnogo truda, što dodatno odvraća od odabira tradicionalnih zanata. Nedostatak realnih informacija o zanatskim poslovima i njihovoj važnosti dodatno pogoršava situaciju, jer se mladi često ne informiraju o potencijalu koji znanja iz tih oblasti mogu donijeti.
Praktikumi i motivacija mladih
Naser Idrizović, vlasnik pekare “Denis” iz Mladenovca, ističe važnost motivacije mladih kroz realizaciju prakse. On je angažovao učenika iz Smederevske Palanke i odlučio da mu pruži mjesečnu stimulaciju. “To ga je motivisalo da se trudi i radi, a ja mu već sada obećavam stalan posao nakon završetka škole,” objašnjava Idrizović. Ovaj pristup može biti ključan za privlačenje mladih u zanate, jer im omogućava da vide direktne koristi od svog rada.
U ovom kontekstu, važno je i razvijanje saradnje između škola i lokalnih preduzeća. Uvođenjem programa stručne prakse u školama i osiguravanjem da učenici imaju priliku raditi u stvarnim uslovima, moguća je promjena percepcije o zanatima i njihovoj vrijednosti. Na primjer, saradnja s lokalnim pekarima može omogućiti studentima da se upoznaju s procesima izrade hljeba, kao i sa svim izazovima koji prate taj posao.
Radni uslovi i konkurentnost
Idrizović napominje da je bitno stvarati porodičnu atmosferu u radnom okruženju. “U mojoj firmi se trudimo da obezbijedimo što bolje uslove za naše radnike, a momentalno ukidamo noćni rad i uvodimo petodnevni radni tjedan,” navodi. Ove mjere su jedno od rješenja za zadržavanje radnika u zanatima, posebno kada se uzme u obzir da mnogi radnici odlaze u inostranstvo za boljim uslovima rada i većim platama. Izbor radnika se sve više prelama između fizičkog rada i udobnosti koje donose moderni poslovi.
Uz to, važno je razmotriti i druge aspekte radne okoline, poput mogućnosti profesionalnog usavršavanja i obrazovanja. Mnogi mladi traže poslove koji im omogućavaju napredovanje i razvoj karijere. Uvođenjem programa obuke unutar kompanija, zanatski poslovi mogu postati privlačniji. Na primjer, specifične obuke za novu opremu ili tehnike pripreme mogu privući mlade ljude koji žele stvoriti karijeru u pekarstvu.
Ekonomska logika i potražnja
Problematika se dodatno komplikuje ekonomskom logikom koja ne ide u prilog zanatlijama. Vlasnici pekara se suočavaju s realnošću gdje su plate radnika visoke, ali su cijene proizvoda niske. “Trenutno u našem društvu nema ekonomske logike u održavanju cijena hleba, dok se pokušava sačuvati socijalni mir,” smatra Idrizović. Postavlja se pitanje koliko dugo će se ovakva situacija moći održavati bez ozbiljnih posljedica po čitav sektor.
S obzirom na nisku potražnju za proizvodima koji su podcijenjeni, vlasnici pekara često moraju birati između smanjenja plata ili povećanja cena. Ova dilema dodatno otežava zadržavanje radnika, jer se smanjenjem plata smanjuje i motivacija zaposlenih. Cijenovni pritisci dovode do dodatnih troškova za prekvalifikaciju i obuku, što dodatno otežava situaciju u sektoru.
Izazovi i rješenja u zanatskom sektoru
Jedan mali proizvođač iz Zemuna također ukazuje na izazove s kojima se suočava. “Tražio sam pekara više od godinu dana, a kada sam konačno zaposlio stranca, trebalo je još šest mjeseci da ga obučim,” kaže on. Ovaj proces obuke dodatno opterećuje vlasnike, jer je potrebno vrijeme i resursi da se neko obuči za specifičan zanat. U tom smislu, edukacija i sistemsko rješavanje problema deficita radnika postaje ključno pitanje za budućnost zanata.
Kako bi se prevazišli ovi izazovi, potrebna su strateška rješenja koja uključuju suradnju između vlade, obrazovnog sektora i privatnog sektora. Uspostavljanje fondova za obuku i osposobljavanje može igrati ključnu ulogu u privlačenju mladih u zanate. Također, osnaživanje tehničkog obrazovanja i promocija zanatskih zanimanja putem kampanja može pomoći u promjeni percepcije o ovim poslovima.
Završna misao: Očuvanje tradicije i budućnost zanata
U svijetu koji se brzo mijenja, zanatski poslovi se suočavaju s izazovima koji zahtijevaju hitne odgovore. Ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere, moglo bi doći do ozbiljnih posljedica po očuvanje tradicije i identiteta zanatske djelatnosti u Srbiji.
Bilo da se radi o poboljšanju radnih uvjeta, osiguranju adekvatnog obrazovanja za mlade ili pronalaženju načina za motivaciju, jasno je da će budućnost zanata zavisiti od sposobnosti društva da se prilagodi i razvije nove strategije. Očuvanje zanatske tradicije nije samo stvar ekonomije, već i očuvanja kulture i identiteta naše zajednice.
