Ugljikohidrati uneseni hranom u probavnom sistemu pretvaraju se u glukozu, koja putuje u krv i iz nje tijelu služi kao gorivo. Djeca koja su vrlo aktivna u igri, mogu postati tužna i razdražljiva, a raspoloženje im se vrlo brzo popravi ukoliko popiju slatko piće ili pojedu čokoladu.
Kada bi djeca sama planirala svoje obroke, vjerovatno bi se u najvećoj mjeri slatka jela našla na meniju. Djeca se danas nedovoljno kreću pa se višak energije unesene hranom pohranjuje u potkožnom masnom tkivu, od čega djeca postaju gojazna.
Kada bi se i kretala srazmjerno unosu takvih namirnica, poželjno bi bilo da energiju nadomjeste složenim ugljikohidratima kojih nema u poslasticama, a čiji je glavni izvor voće i povrće. Stručnjaci kažu da djeci treba dati slatkiše, ali pod kontrolom i da roditelji uvijek imaju na umu sledeće o slatkišima:
– Daju obilje energije, a siromašni su vitaminima, mineralima i antioksidansima;
– Iz prehrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi;
– Utječu na promjenu raspoloženja;
– Imaju visok glihemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice;
– Štete zubima i kostima;
– Nepovoljno utječu na crijevnu floru.
